U Zagrebu je u sklopu Anarhističkog sajma knjiga predstavljena publikacija Ane Rajković pod nazivom 'Širenje bludnih ideja u Slavoniji - Pojava anarhističkih ideja u radničkom pokretu Slavonije' koju je ovih dana objavila izdavačka kuća Što čitaš? iz Zagreba.
Rajković se u publikaciji osvrnula na same začetke anarhizma u Hrvatskoj, prve oblike štrajkova i radikaizacije radnika/ca koji su se na području Slavonije razvijali u iznimno represivnim državnim okvirima Austro-Ugarske Monarhije.
Do pojave anarhizma među slavonskim radništvom dolazi 1880-ih godina pod utjecajem radnika koji su anarhističke ideje uvozili iz inozemstva, prije svega posredstvom ilegalne štampe iz Švicarske i Njemačke.
U samim su počecima vlasti anarhističke ideje interpetirale kao bludne i pogibeljne, te su stoga radnici/ce koji su bili skloni anarhističkim idejama bili su izloženi ogromnoj represiji koja je onemogućavala njegovo širenje i djelovanje, a često su bili izloženi i brojnim progonima.
Anarhističke ideje u tom su periodu dolazile isključivo od pojedinaca koji se nisu međusobono povezali, što je rezultiralo time da se ideje nikada zapravo nisu omasovile, već se radilo o individualnom anarhističkom agitiranju pojedinaca poput Miloša Krpana, Ignjata Graffa i Ivana Zeppa, čija su djelovanja specifična po tome što su sadržavala različite ideje, tj. ideološku neodređenost. Unatoč različitim političkim uvjerenjima, ovaj je trojac povezivao antimilitizam.
Cilj je anarhista i anarhistiknija u tom periodu bio odvojiti radnice i radnike od institucionaliziranih stranaka i partija odnosno osloboditi rad od okova ekonomske ekspolatacije.
Središnji dio publikacije čini prikaz odnosa radnika i anarhizma u okviru ilegalnog djelovanja te analiza širenja anarhističkih ideja u Slavoniji posredstvom inozemne anarhističke štampe koju je Zepp dopremao na ovo područje.
U kontekstu represivnog odnosa prema anarhizmu u radu se predstavljaju i na čini borbe protiv ovih bludnih i pogibljenih ideja kao i tjeralice za talijanskim i njema čkim anarhistima, a za koje su vlasti smatrale da postoji mogu ćnost skrivanja i u Slavoniji.
Važno je napomenuti kako su slavonski radnici/e u ovom razdoblju bili/e dominanto pod utjecajem socijaldemokratskih ideja, ali da je unato č tomu dio njih bio itekako svjestan postojanja alternative. [E.H.]